Već 70 godina sarajevski „Zrak“ uspijeva opstati na tržištu i biti relevatan i poželjan proizvođač firmama širom svijeta. Posljednjih decenija ovu firmu sa većinski državnim
Author: Živi Ljudi
Beširović: Ne želimo flertovati ni sa jednom političkom partijom
Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH, uintervjuu za portal Živi ljudi rekla je kako Sindikat ne želi flertovati ni sa jednompolitičkom
Avdić: Sindikat stoji uz rudare i poziva na sastanke, a ako nema rješenja neka zatvore RMU Zenica
Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata radnika u rudnicima Federacije Bosne i Hercegovine uputio je danas na adrese nadležnih zahtjev “za konačno izjašnjavanje povodom aktuelnog stanja
Knjižare su prepuštene same sebi
Najstarija prodavnica knjiga u Bosni i Hercegovini , kažu da je bila još za vrijeme osmanske uprave, u Sarajevu, a vodio ju je Jakov Trifković.
Elvedin Avdić-Šta žele rudari u Zenici ?
Pripremio – Slađan Tomić
U POZADINI ŠTRAJKOVA: Novalićeva Vlada svjesno pravi gubitak za rudnike utvrđivanjem manje prodajne cijene uglja od proizvodne
„Loše stanje u rudnicima u FBiH i ogromni gubici su posljedica maćehinskog odnosa Elektroprivrede BiH. Problem je što elektroprivrede u oba entiteta, ali i politika,
Otkazano predavanje o “rodno kritičkom feminizmu” u Beogradu
Biblioteka grada Beograda je odgovorila na molbu organizacije “Da se zna “i otkazala predavanje o “rodno kritičkom feminizmu”. U obrazloženju svoje molbe iz “Da se
Mile Petrušić – Incel je bio banka Bosne i Hercegovine
Incel je bila kompanija sa sjedištem u Banjaluci , osnovana 1954. godine, a proizvodila je artikle od celuloze, viskoze i papira. Na svom vrhuncu Incel je
Novi protesti rudara sutra, još se čeka deblokada računa zeničkog rudnika
Sindikat Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja (ZDRMU) Zenica najavio je za sutra u 11 sati nove proteste u tom gradu, koji će biti održani ispred
Žene u BiH su energetski siromašnije
O razlozima i značaju kreiranja ekofeminističke platforme – Ekofem BiH , otvaranju teme energije kao društvenog dobra iz ekofeminističke perspektive u pravcu izgradnje zajedničke vizije