Radnička solidarnost u BiH pokrenula je aktivnost “Dosije minimalne plate” u cilju jačanja analitičke i zagovaračke osnove za promjene u radnom zakonodavstvu.
Kao odgovor na društvene i političke probleme bavit ćemo zloupotrebom minimalne plate kao alatom za izbjegavanje isplate realnih plata, odsustvom socijalnog dijaloga i slabljenjem sindikata, političkom instrumentalizacijom povećanja plata, neadekvatnim odgovorom sindikata na sistemske promjene u zakonima o radu.
Naš fokus je na radnicima koji trpe sistemsku nepravdu, sindikatima koji moraju redefinirati svoju ulogu i građanima koji imaju pravo na dostojanstven rad.
Struktura potrošačke korpe i stvarno stanje kvaliteta života
Merdža Handalić Plahonjić
Ukupni troškovi i potrošačka korpa
Prema podacima sindikata, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u Federaciji BiH dostiže više od 3.000 KM, dok je u Republici Srpskoj iznos neznatno niži.
U posljednjih pet godina struktura potrošnje se nije značajnije mijenjala. Troškovi za prehranu i dalje čine najveći dio potrošačke korpe.
- U Republici Srpskoj građani su na prehranu izdvajali od 37% ukupnih troškova u decembru 2020. do rekordnih 46% u decembru 2024.
- U Federaciji BiH na prehranu otpadalo je oko 44% potrošačke korpe tokom petogodišnjeg perioda.
Grafik: Struktura potrošačke korpe
Apsolutni iznosi troškova života
Situacija postaje još složenija kada se analiziraju apsolutni iznosi:
- Republika Srpska: prosječna mjesečna izdvajanja za prehranu porasla su sa 728 KM u decembru 2020. na 1.213 KM u decembru 2024.
- Federacija BiH: građani su na prehranu prosječno trošili od 828 KM u decembru 2020. do 1.368 KM u decembru 2024.
Već na osnovu ovih podataka jasno je da su troškovi prehrane , tokom posmatranog perioda, premašivali iznose minimalnih plaća u oba bh. entiteta.
Prosječne plaće i pokrivenost troškova
Slični trendovi se primjećuju kada se uporede ukupni troškovi potrošačke korpe sa prosječnim plaćama.
Naime, prosječna plaća jedva da je pokrivala troškove prehrane, što znači da je samo mali dio primanja ostajao u porodičnom budžetu za druge osnovne životne potrebe.
Ovi podaci jasno pokazuju razmjere ekonomske i socijalne nejednakosti građana u oba bh. entiteta, te je iluzorno govoriti o kvaliteti života. Takođe, nije realno očekivati značajnija poboljšanja u kvalitetu života građana i njihovih porodica u dogledno vrijeme, naročito ako se uzme u obzir da najveći dio prihoda odlazi na osnovne prehrambene potrebe.
Troškovi za obrazovanje, kulturu i zdravlje su zabrinjavajuće niski. U Federaciji BiH za obrazovanje i kulturu izdvaja se tek oko 10% potrošačke korpe, dok se za zdravlje izdvaja oko 9%. U Republici Srpskoj situacija je još nepovoljnija – izdvajanja za obrazovanje i kulturu iznose svega oko 3,5%, a za zdravlje prosječno oko 4,5%.
Troškovi obrazovanja, kulture i zdravstva
| Entitet | Obrazovanje i kultura | Zdravlje |
| Federacija BiH | ~10% potrošačke korpe | ~9% |
| Republika Srpska | ~3,5% | ~4,5% |
Stanje potrošačke korpe jasno pokazuje da je kvalitet života građana u oba bh. entiteta nizak, a očekivanja značajnog poboljšanja u dogledno vrijeme nisu realna. Socijalna i ekonomska nejednakost ostaje evidentna, a životni standard stanovništva i dalje ugrožen.
