Centar za životnu sredinu, na obali Vrbasa u Banjoj Luci, danas je organizovao konferenciju za novinare posvećenu sječi stabala duž riječnog korita, koja je proteklih dana izazvala veliku pažnju javnosti. Predstavnik Centra, Igor Kalaba istakao je da ovaj slučaj nije izolovan incident, već dio dugotrajnog procesa degradacije obale Vrbasa.
Kalaba je naglasio da organizacija već više od godinu dana prati situaciju i preduzima pravne korake, uključujući podnošenje krivičnih prijava i žalbi. U pojedinim slučajevima, kako je naveo, već su postignuti konkretni sudski rezultati, poput onih koji se odnose na radove u području Šehera. Podsjećamo, Okružni sud u Banjoj Luci presudio je u korist Centra za životnu sredinu na osnovu tužbe koju je Centar podnio početkom 2026. godine radi „ćutanja uprave“, te je naložio Gradskoj upravi da dostavi tražene informacije, odnosno građevinsku dozvolu za izvođenje radova na šetalištu Vrbasu.
“ Parcijalne reakcije institucija, poput pojedinačnih smjena, nisu dovoljne. Potrebna je sistemska i krivična odgovornost za nesavjesno postupanje u službi ” , poručio je Kalaba, dodajući da cilj javnog istupa Centra nije sukob s institucijama, već otvaranje šire rasprave o načinu upravljanja prirodnim resursima.
O značaju rijeke za identitet grada govorio je i Igor Kuvač, vanredni profesor Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. On je podsjetio da Vrbas nije samo vodeni tok, već složen ekosistem koji obuhvata obalu, vegetaciju i biodiverzitet.
“ Upravo ta cjelina daje rijeci njenu pravu vrijednost i čini je ključnim elementom urbanog prostora. Razvoj Banje Luke mora se zasnivati na multidisciplinarnom pristupu koji povezuje urbanizam, arhitekturu i ekologiju “, istakao je Kuvač, naglašavajući važnost uključivanja stručne i akademske zajednice u procese odlučivanja.
Svjetlana Lolić, rukovodilac Katedre za mikrobiologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu je kazala da nije protiv uređenja šetališta uz Vrbas, ali isključivo na način koji ne narušava prirodnu obalu rijeke.
“ Obalni pojas ima ključnu ekološku funkciju. U njemu živi veliki broj organizama koji učestvuju u procesu samoprečišćavanja vode. Uklanjanje vegetacije, posebno drveća, remeti ekosistem, povećava rizik od erozije i smanjuje sposobnost tla da reguliše vodne tokove “, pojasnila je Lolić.
Upozorila je i na značaj drveća u regulaciji mikroklime i zaštiti od poplava, naglasivši da krošnje stvaraju uslove za život brojnih vrsta i formiranje tzv. „mirnih zona“ uz rijeku.
“ Svako pojedinačno stablo u urbanom prostoru ima veliku vrijednost, a njegovo uklanjanje može izazvati dugoročne posljedice “, istakla je Lolić, dodajući da svaka intervencija mora biti planirana, dokumentovana i potpisana, uz jasno utvrđenu odgovornost. Po njenim riječima, posljedice nedavnih radova već su vidljive, a zahvati na obali mogu se okarakterisati kao ozbiljno narušavanje prirodnog prostora, pa čak i kao ekocid.
Foto – Nemanja Tubonjić
