Forma bez sadržaja. To je najkraći opis sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća RS na kojoj je otvoren dijalog o povećanju plata u 2027. godini.
Iako je nakon pobjede SNSD-a na oktobarskim opštim izborima jasno da će bh. entitet Republika Srpska dobiti još jednu „vladu kontinuiteta“, ostaje bez odgovora pitanje zašto su za isti sto sjeli predstavnici Vlade, poslodavaca i Saveza sindikata RS ako niko od njih nije izašao s konkretnim zahtjevima i prijedlozima.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić nakon sjednice je izjavio da su „usaglašene polazne osnove za nastavak razgovora“.
Dodao je i niz političkih fraza „o potrebi postizanja konkretnih rezultata koji će biti pretočeni u zakonska i podzakonska rješenja“.
Šta to konkretno znači, Ostojić nije pojasnio. Naveo je tek da je potrebno da se u socijalni dijalog uključe premijer Savo Minić i ministrica finansija Zora Vidović.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH saopštila je da su potvrđeni rezultati opštih izbora i da počinju teći rokovi za formiranje vlasti. Time se otvara i pitanje zašto se ne sačeka konstituisanje novog saziva Narodne skupštine RS i izbor nove vlade kako bi se započeo socijalni dijalog.
Prema Ostojićevim navodima, poslovna zajednica nema ništa protiv povećanja plata, ali smatra da ono mora pratiti makroekonomske pokazatelje. Međutim, ti pokazatelji nisu predstavljeni jer ih Ministarstvo finansija RS nije pripremilo ni dostavilo.
I bez njih, iz poslovne zajednice upozoravaju da prerađivačka industrija već četiri godine bilježi pad, uz smanjenje broja zaposlenih i izvoza te povećanje vanjskotrgovinskog deficita. Ukoliko bi povećanje plata premašilo ono što dopuštaju makroekonomski pokazatelji, razliku bi, smatraju, trebalo nadoknaditi smanjenjem poreza i doprinosa.
U Republici Srpskoj doprinosi na neto platu iznose 55,6 posto i padaju na teret poslodavca. To znači da za neto platu od 1.500 KM poslodavac ukupno izdvaja 2.334,03 KM, dok čak 834,03 KM odlazi na poreze i doprinose. Međutim, poresko opterećenje radnika tu ne prestaje. Od novca koji mu ostane, prilikom kupovine gotovo svega što mu je potrebno za život, plaća dodatnih 17 posto PDV-a. Tako se kupovna moć plate od 1.500 KM značajno smanjuje, a radniku za svakodnevne životne potrebe ostaje približno 42 KM dnevno. Drugim riječima, plata koja na papiru izgleda kao 1.500 KM u stvarnosti vrijedi znatno manje.
Iz Saveza sindikata RS poručuju da „radnici očekuju veću platu, ne samo da pokrivaju troškove već da kvalitetnije žive“.
Prema podacima Saveza sindikata RS, sindikalna potrošačka korpa za septembar iznosila je 2.964 KM, dok je prosječna neto plata bila 1.727 KM.
Republički zavod za statistiku RS objavio je da je prosječna neto plata u septembru bila nominalno veća za 1,9 posto u odnosu na avgust 2025. godine, dok je realni rast, kada se uračuna povećanje cijena, iznosio 0,9 posto.
Najniža plata u RS u ovoj godini, zavisno od stručne spreme, iznosi od 1.000 do 1.450 KM.
Centralna banka BiH procjenjuje da je bazna inflacija, iz koje su isključene cijene koje najviše osciliraju, u prvih devet mjeseci iznosila 4,33 posto, dok je rast cijena usluga bio 4,59 posto. Obje mjere blizu su prošlogodišnjih vrijednosti, što, prema ocjeni CBBiH, pokazuje da domaći pritisci na cijene ne popuštaju. Ukupnu inflaciju, navode, ipak najviše podstiču vanjski faktori, prije svega više cijene energije na svjetskom tržištu koje se prelijevaju na domaće cijene.
Vlada RS već je najavila povećanje penzija od 1. januara 2027. godine za 7,5 do osam posto. To je, prema stavu Saveza sindikata RS, jedan od pokazatelja da moraju rasti i plate.
Koliko će plate zaista biti povećane i šta će to značiti za radnike, odnosno hoće li se stvoriti uslovi da se od plate kvalitetno živi, bit će jasnije već u prvom kvartalu naredne godine. Odluka Vlade RS da od 1. januara 2027. poveća cijenu električne energije za privredu neminovno će se odraziti i na rast cijena roba i usluga.
Stoga je tvrdnja vlasti RS da cijena struje neće rasti za domaćinstva do marta naredne godine tek slaba utjeha. Jer povećanje plata, u ukupno nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se RS nalazi, većini građana moglo bi biti dovoljno tek za preživljavanje.
