Autor – Slađan Tomić
Trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine od novembra 2024. ne rade nedjeljom. Za Sindikat radnika u trgovini i uslužnim djelatnostima to je veliki uspjeh. Kažu da radnici, a posebno radnice, sada konačno nedjelju mogu provesti sa porodicom.
No, neki ekonomisti smatraju da je neradna nedjelja iluzija i da se zapravo radi o zabrani trgovine nedjeljom.
“Napominjem, ovo nije neradna nedelja, ovo je klasična zabrana rada nedeljom, i sve je vidljivije da imamo značajan broj trgovaca koji rade nedeljom, rade na slaganju robe, za pripremu robe za nastupajuću sedmicu, na inventurama. Iz dana u dan dobijam sve više dopisa trgovaca, radnika, koji kažu – zašto su u javnosti plasirane informacije da je riječ o neradnoj nedelji kada mi radimo”, kaže Admir Čavalić, ekonomista.
Dodaje da prema dostupnim informacijama Federacija bilježi pad fiskalnog prometa, ali da to nije jedina negativna strana neradne nedjelje.
“Također, da je došlo do pada broja zaposlenih u trgovini, shodno podacima Ministarstva financija Federacije BiH, odnosno Porezne uprave Federacije BiH”, kaže Čavalić.
No, iz Sindikata sve demantuju. Za početak, raspolažu podacima da je promet porastao za 6%, a otkaza zbog neradne nedjelje nema.
“Nije bilo otkaza zbog neradne nedjelje. Apsolutno ne. Čak naprotiv, radnika u trgovini nedostaje, posebno u maloprodaji s obzirom na to da smo na izmaku ove ljetne sezone tokom koje dosta radnika u trgovini napušta svoje radne mjesto i ide u susjedine zemlje da bi tamo radilo tokom ljetnih mjeseci. Tako da, apsolutno, bar prema podatci koje mi imamo, nije bilo otkaza kao posljedica zabrane rade nedelje”, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika u trgovini i uslužnim djelatnostima.
Foto – Mersiha Bešiović
Član 18. spornog zakona omogućio je i izuzeća za rad nedjeljom, a jedina lokalna zajednica koja je od Vlade dobila odobrenje za rad nedjeljom je Orašje. Još 10-ak lokalnih zajednica je zatražilo izuzeće, ali Vlada im to nije dozvolila.
“Dakle, reč o tipičnoj diskriminaciji. Posebno zabrinjava što je neko paušalno donio odluku o tome da može, na primjer, raditi pekara, da možete kupiti hljeb, ali ne može raditi mesnica, jer tobože, ne trebate meso taj dan. A da ne govorimo o još potrebnijim stvarima poput dječjih pelena, dječijih potrepština, dakle, neko je odlučio da taj dan to možete nabaviti samo na benzinskoj pumpi, a da ne možete nabaviti u onim prodavnicama koje inače to prodaju”, rekao je Čavalić u izjavi za portal Živi ljudi.
Smatra da se zakon mora mijenjati, ali da je za početak neophodno ukinuti diskriminaciju.
“Zašto Oraše ima izuzetan rast fiskalnog prometa? Šta se to desilo u Orašu izuzev što je Orašje dobilo preko reda, pod vjerovatno nekim političkim pritiskom, ucjenama, političkom trgovinom, izuzeće od zabrane rada nedeljom”, pita se Čavalić.
“Zaista je jako puno manipulacija, puno korištenja zvaničnih podataka u političke svrhe, ali i personalne u smislu promocije”, odgovara Beširović.
Iz sindikata poručuju da se ni oni ne slažu sa izuzećima te da su ona bespotrebna. 10 mjeseci nakon usvajanja zakona sve više su vidljiviji njegovi nedostaci. Vlast u tom periodu nije uspjela napraviti izmjene koje bi, svi se slažu, pravednije regulisale rad nedjeljom.
