Kada je nakon izbora 2022. SDP BiH došao na vlast njihov ministar u Vladi Federacije BiH Vojin Mijatović obećao je minimalnu platu od 1. januara 2024. u iznosu od 1.000KM.
Ni vlada ni ministar nisu ispunili dato obećanje, niti će uskoro. Umjesto minimalca od 1.000KM, građanima nude novu kategoriju.
„Rek’o sam da neće biti minimalna plata 1.000KM, ali će minimalna primanja biti 1.200KM. Dakle, napravite razliku između minimalne plate i minimalnih prihoda koje uvodimo kao novu kategoriju. Ono što je bitno za radnike je da neće na račun moći da prime ispod 1.200KM“, pojasio je Vojin Mijatović, zamjenik premijera FBiHi ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH.
No, mnogo toga nije jasno u namjeri vlade. Za početak da bi se najave ostvarile potrebne su izmjene i dopune Zakona o dohotku. Vrijeme curi, a upitno je hoće li Vlada osigurati podršku parlamentaraca budući da na posljednjoj sjednici Doma naroda FBiH nisu imali dovoljno ruku ni za usvajanje dnevnog reda.
„Usvajanje tog zakona će nam stvoriti pretpostavku da do kraja godine donesemo Uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u FBiH kojom ćemo praktično zaštititi 270.000 radnika koji prema podacima Poreske uprave imaju ispod 1.000KM. Time ćemo stvoriti pretpostavke da zajedno sa toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koja bi bila u planiranom zakonu o minimalnoj plati koji će čekati realizaciju zakona o fiskalizaciji“, rekao je premijer Federacije Nermin Nikšić.
Ekonomista i opozicioni zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić za portal Živi ljudi kaže da je velika razlika između minimalne plate i minimalnih primanja. Minimalac će od obećanih 1000KM sa 619KM porasti na jedva 700 KM, dok će preostalih 500KM biti definisano kao jedan oblik dodataka na platu.
„Riječ je o toplom obroku koji kao što znamo može da ide preko menze i da se ne isplaćuje, naknade za prevoz koja opet zavisi od toga gdje radnik živi i slično i nečega što se uvodi kroz dopune Zakona o dohotku a to je radni učinak“, kaže Čavalić.
Pojašnjava da je radni učinak fleksibilna kategorija koja zavisi od samog radnika. Neko može raditi manje, neko više, neko će biti na bolovanju i imati nulti radni učinak. Stoga je 200KM koje se planiraju mjerama vlade neizvjesnost.
„Još jedan problem i zašto ovo nije fiskalna reforma i ne treba je tako zvati što se radnička kreditna nesposobnost ne unapređuje jer kada banka pogleda tu platnu listu ona opet vidi 700KM plate ako je riječ o radniku na minimalcu, a ne vidi neka minimalna primanja. Također, kada je riječ o doprinosima za PIO, to ne jača osnovu za penziju u budućnosti radnika. Zbog toga to nije fiskalna reforma. Ovo je jedna intervencija koja će tokom 2025. biti premosnica jednokratne finansijske pomoći“, upozorava Čavalić.
Dok vlasti ne pronađu pravo, adekvatno i trajno rješenje radnici moraju pristati na polovična rješenja za koja ni ne znaju da li će stupiti na snagu od 1. januara. Jer nije da su jednom izigrani.
