DOSIJE MINIMALNE PLATE U BOSNI I HERCEGOVINI

Piše: Merdža Handalić Plahonjić

Struktura i obračun primanja radnika u Bosni i Hercegovini

1. Osnovni pojmovi u strukturi primanja radnika

Ukupna primanja radnika u Bosni i Hercegovini (BiH) obuhvataju platu, naknade i finansijske pomoći.

Prava na platu i obračun plate uređeni su odgovarajućim zakonodavstvom koje reguliše pitanja radnih odnosa, doprinosa i poreza na dohodak.

Pored osnovne plate, radnik ima pravo i na određene naknade i finansijske pomoći koje ne predstavljaju zaradu u užem smislu. Naknade nemaju karakter plate i nisu oporezive do određenog, unaprijed dogovorenog, iznosa. Prava na naknade i njihovi iznosi rezultat su tripartitnih pregovora između vlada, sindikata i poslodavaca, a regulisana su općim i/ili granskim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili internim aktima poslodavaca. Naknade se mogu podijeliti na redovne i vanredne. Redovne naknade bi bile one koje se obračunavaju i isplaćuju svim radnicima u pravilnim vremenskim intervalima – mjesečno ili godišnje – i obuhvataju:

• naknadu za minuli rad,
• topli obrok,
• naknadu za prevoz na posao i s posla,
• regres.

Vanredne naknade isplaćuju se u posebnim okolnostima, kada za to postoji konkretna potreba ili se desi određeni događaj koji se odnosi na pojedinačnog radnika. U ovu grupu ubrajaju se:

• dnevnice za službena putovanja,
• terenski dodatak,
• naknada za smještaj i/ili odvojen život od porodice,
• naknada troškova liječenja radnika i članova njegove uže porodice,
• naknada troškova sahrane u slučaju smrti radnika ili člana njegove uže porodice,
• otpremnina, jubilarne nagrade i druge slične naknade.

Na ovaj način, sistemom obračuna primanja u BiH nastoji se osigurati da se, pored osnovne plate, priznaju i dodatni troškovi i potrebe koje proizlaze iz specifičnih uslova rada ili životnih okolnosti radnika.

Pored ovoga, za svakog radnika izuzetno je važno jasno razumijevanje razlike između pojmova bruto i neto plata prilikom obračuna i isplate primanja.

Za radnike je podjednako značajna neto plata, odnosno iznos koji stvarno primaju za svoj rad, kao i doprinosi koje je poslodavac dužan uplatiti u njihovo ime. Ovi doprinosi su ključni jer osiguravaju radniku prava na penziju, zdravstvenu zaštitu i socijalno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.

Bruto plata je ukupni iznos koji je poslodavac obavezan obračunati i plaćati radniku i javnim fondovima u njegovo ime, a na osnovu odredbi definisanih odgovarajućim zakonima. Neto plata je iznos koji radnik stvarno primi na račun – nakon odbitka svih zakonskih obaveza. Neto plata se može povećati dodacima poput minulog rada, toplog obroka, prevoza i drugih naknada koje nemaju karakter plate.

Obračun plate i ostalih primanja radnika u BiH zavisi od entiteta u kojem radnik obavlja svoj rad, s obzirom da Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt imaju različite stope poreza, doprinosa i druga pravila za obračun i isplatu primanja.

2. Prava iz radnih odnosa, naknade prema kolektivnim ugovorima i obračun plate u FBiH

2.1. Prava iz radnih odnosa

Prema važećem Zakonu o radu u FBiH (član 7.), radnik ima pravo na pravednu platu, sigurne i zdrave uslove rada, kao i druga prava u skladu s ovim Zakonom, kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu (koje je poslodavac dužan donijeti prema članu 20a. Zakona) i ugovorom o radu.

Plate i naknade iz radnog odnosa regulisane su članovima 75–83. Zakona o radu. Plata za izvršeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate, zarade po osnovu radnog učinka i uvećane zarade.

• Uvećana plata obračunava se i isplaćuje uvažavajući složenost poslova, prekovremeni i noćni rad, kao i rad u dane sedmičnog odmora, praznika ili druge neradne dane propisane zakonom, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu (član 76.).
• Pored toga, radnik ima pravo i na naknade za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, državnih praznika, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, porodiljskog odsustva i slično.
• Poslodavac je obavezan osigurati nediskriminaciju po bilo kojem osnovu te je dužan isplaćivati radnicima jednaku zaradu za rad jednake vrijednosti (uzimajući u obzir stepen obrazovanja, radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni napor, vještine, uslove i rezultate rada), bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, seksualnu orijentaciju, političko opredjeljenje, članstvo u sindikatu ili bilo koji drugi diskriminatorni osnov (član 77.).

Također, prema članu 4. Zakona o radu, poslodavac je dužan prijaviti radnike na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Stope i osnovice za obračun ovih doprinosa detaljnije su propisane Zakonom o doprinosima.

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH preciznije su definisana prava iz ovog osiguranja. Tako su, prema članu 4. Zakona, radnicima zagarantovana prava na:

• starosnu penziju,
• invalidsku penziju,
• osiguranje za slučaj smanjene radne sposobnosti,
• prava u vezi s fizičkim invaliditetom,
• porodičnu penziju.

Prema članu 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje plaćaju se za sva lica s prebivalištem u FBiH koja ostvaruju bilo kakav prihod. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvaćena su zaposlena i samozaposlena lica, njihove izdržavane porodice, poljoprivrednici, penzioneri, kao i, pod određenim uslovima, nezaposlena lica i drugi korisnici socijalne pomoći.

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica definisana su prava radnika na materijalnu i socijalnu sigurnost u vrijeme nezaposlenosti (član 28.), kao i zbrinjavanje i posredovanje u zapošljavanju nezaposlenih lica (član 25.). Sredstva za ostvarivanje ovih prava prikupljaju se iz doprinosa koje su obavezni obračunavati i uplaćivati poslodavci za svakog radnika (član 45.).

2.2. Naknade i pomoći radnicima po osnovu kolektivnih ugovora

Članom 14. Zakona o radu propisano je da radnici imaju pravo, po slobodnom izboru, da osnivaju sindikalnu organizaciju i da budu njeni članovi, u skladu sa statutom ili pravilima te organizacije sindikata, bez prethodnog odobrenja poslodavca. Poslodavcima je zabranjeno miješanje u osnivanje, funkcionisanje i pružanje pomoći sindikatu s ciljem kontrole nad njegovim radom (član 16.).

• Pored toga, poslodavac je dužan obezbijediti odgovarajuće uslove za sindikalno djelovanje u skladu s kolektivnim ugovorima (član 18).

Opći kolektivni ugovor zaključuje se i važeći je za cijelu teritoriju FBiH. Granski kolektivni ugovori zaključuju se i važeči su za pojedinu granu privrede, dok se pojedinačni kolektivni ugovori zaključuju i važeći su u odnosu radnika i pojedinačnog poslodavca.   Kolektivni ugovori se zaključuju u pisanom obliku i na određeno vrijeme do tri godine i primjenjuju se ne duže od 90 dana od isteka roka na koji su zaključeni, a strane potpisnice ga mogu produžiti.

Zakonom o radu (članovi 137-140.) definisani su oblici i rokovi važenja kolektivnih ugovora. Kolektivnim ugovorima definišu se naknade koje nemaju karakter plate i nisu definisane samim Zakonom o radu.

Prema opštem kolektivnom ugovoru u FBiH, posljednja verzija iz 2016. godine, poslodavac je obavezan radnicima osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), dok se granskim ugovorima pored ove utvrđuje obaveza isplate naknade za slučaj smrti radnika i članova njegove uže porodice. Takođe je propisano da se granskim i/ili pojedinačnim kolektivnim ugovorima mogu regulisati naknade za prevoz, regres i druge naknade i pomoći radnicima. U skladu s tim, naknade koje nemaju karakter plaće i finansijske pomoći radnicima ugovorene su u deset kolektivnih ugovora.

2.2.1. Redovne naknade po kolektivnim ugovorima

Među naknadama koje se redovno obračunavaju i isplaćuju izdvajaju se:

• Naknada za prevoz: Utvrđivanje naknade za prevoz na posao i s posla regulisano je kolektivnim ugovorima, a najčešće se prenosi na pojedinačne kolektivne ugovore, pravilnike o radu, interne akte poslodavca ili ugovore o radu. Naknada se ne obračunava niti isplaćuje ukoliko poslodavac sam organizuje prevoz. U nekim kolektivnim ugovorima predviđena je i mogućnost korištenja vlastitog automobila u službene svrhe, što se dodatno definiše općim aktom poslodavca. Visina naknade zavisi od više faktora: udaljenosti, dostupnosti javnog prevoza, mogućnosti nabavke mjesečne karte i slično)
• Topli obrok: Poslodavac je dužan radniku osigurati ishranu tokom radnog vremena. Ukoliko ishrana nije organizovana, obavezan je isplatiti naknadu na ime toplog obroka. Naknada se ne isplaćuje radniku u slučaju odsustva s posla, kao ni kada je ishrana obezbijeđena na drugi način (npr. dnevnice za službena putovanja, terenski dodatak). Visina naknade utvrđuje se kao dnevni iznos, a važeći iznos je 1% od prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Na primjer, prosječna neto plaća isplaćena u junu, 2025. godine je iznosila 1.577,00 KM, pa je iznos od 15,77 KM dnevno bio iznos koji se trebao primijeniti u obračun plate za juli, 2025. godine). U većini kolektivnih ugovora propisano je da se iznos naknade za topli obrok utvrđuje najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, te se primjenjuje tokom cijele naredne godine.
• Regres: Regres predstavlja naknadu na ime korištenja godišnjeg odmora, koja se isplaćuje radniku za tekuću godinu i ima za cilj poboljšanje uslova korištenja njegovog plaćenog odmora. Kolektivnim ugovorima uglavnom je predviđena mogućnost isplate regresa, uz uslov da poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio s gubitkom. Visina naknade za regres varira u zavisnosti od kolektivnog ugovora, ali najčešće iznosi 50% od prosječne neto plaće isplaćene u FBiH za prethodnu godinu.

2.2.2. Vanredne naknade prema kolektivnim ugovorima

Vanredne naknade na koje radnici imaju pravo prema kolektivnim ugovorima, a koje se obračunavaju i isplaćuju u vanrednim okolnostima, obuhvataju sljedeće:

• Otpremnina prilikom odlaska u penziju: Značajne razlike su evidentirane u kolektivnim ugovorima po pitanju osnova za obračun i visine otpremnine. Osnove za obračun uključuju prosječne neto plate isplaćene radniku u prethodna tri, pet ili čak šest mjeseci, dok iznosi variraju od jedne do šest tako obračunatih plata. U većini granskih kolektivnih ugovora ovo pitanje je prepušteno pravilnicima o radu ili internim aktima preduzeća. U praksi se pojavljuje i tzv. podsticajna otpremnina, koju radnik i poslodavac sporazumno dogovaraju, a zasniva se na posebnim programima koji definišu uslove za ove specifične okolnosti.
• Dnevnice su vrsta naknade koja se obračunava i isplaćuje radnicima za obavljanje poslova i radnih zadataka van službenog sjedišta preduzeća/institucije. Dnevnice se uglavnom povezuju sa državnom službom, a za državne službenike u FBiH se uređuju posebnim vladinim aktom (Uredba o naknadama troškova za službena putovanja u FBiH) i dodatno uredbama donesenim od strane vlada u kantonima. Naknada za službeni put uključuje troškove prevoza, noćenja i korištenja privatnog automobila u službene svrhe. Dnevnica može isključivati isplatu toplog obroka (jer je ishrana uključena u dnevnicu) i naknadu za odvojeni život od porodice (ako se službeni put obavlja u mjestu rada za koje se prima ta naknada). U nekim kolektivnim ugovorima (građevinarstvo, trgovina) ovo pravo se dodatno definiše pravilnicima o radu ili internim aktima preduzeća.
• Terenski dodatak je naknada koju radnik ostvaruje za rad van sjedišta preduzeća, uslijed prirode posla. Granskim kolektivnim ugovorima uređenje ovog prava najčešće se prepušta internim aktima preduzeća ili pojedinačnim kolektivnim ugovorima. Naknada obično uključuje smještaj i ishranu, a iznosi se utvrđuju internim aktima. Terenski dodatak i dnevnice se međusobno isključuju.
• Novčane pomoći u slučaju bolesti i smrti. Kolektivni ugovori koriste različite termine za naknade u slučaju smrti, povrede na radu, bolesti ili invalidnosti radnika ili člana njegove uže porodice. Neki ugovori regulišu samo određene slučajeve, dok ostale prepuštaju poslodavcima da ih definišu internim aktima. Visina naknada varira u zavisnosti od konkretnog slučaja (smrt, stepen invalidnosti), kao i od kruga bliskih srodnika koji mogu biti obuhvaćeni. Osnovica za obračun može biti prosječna plaća isplaćena kod poslodavca u prethodnom mjesecu ili tri mjeseca, ili prosječna neto plaća isplaćena u FBiH.
• Novčana pomoć u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Ova vrsta pomoći predviđena je granskim kolektivnim ugovorima u oblastima poštanskog saobraćaja, cestovnog prometa i elektroprivrede. Osnovica za obračun je prosječna neto plata isplaćena u FBiH, dok se način isplate i uslovi za ostvarivanje prava definišu internim aktima poslodavca.
• Nagrade i stimulacije. Prava na nagrade i stimulacije definisana su granskim kolektivnim ugovorima u oblastima građevinarstva, poštanskog saobraćaja, obrade metala, drvne i papirne industrije te elektroprivrede. Poslodavcima je ostavljena mogućnost da isplaćuju ove naknade na osnovu uspješnosti poslovanja, ostvarenih ušteda, racionalizacija, inovacija u procesu rada, te povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika. Prava se uređuju internim aktima poslodavca, a iznosi se vezuju za prosječnu neto plaću isplaćenu u FBiH.

2.2.3. Specifične naknade i novčane pomoći prema granskim kolektivnim ugovorima

Osim prethodno navedenih, postoje naknade i novčane pomoći radnicima koje su specifične za pojedine grane privrede ili javne službe, te su definisane isključivo u odgovarajućim granskim kolektivnim ugovorima. One obuhvataju:

• Naknada za odvojeni život od porodice je specifična naknada za službenike državne uprave i sudske vlasti u FBiH, te je regulisana granskim kolektivnim ugovorom. Visina i uslovi za obračun i isplatu utvrđuju se vladinim aktom – Uredbom o naknadama koje nemaju karakter plaće.
• Naknada za slučaj prekobrojnosti državnog službenika i namještenika definisana jesamo Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo. Visina naknade zavisi od godina radnog staža, a iznos koji se primjenjuje za obračun i isplatu je plata koju je radnik ostvario u posljednjem mjesecu prije proglašenja prekobrojnim.
• Novčane pomoći za školovanje djece umrlih radnika-roditelja. Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika definisana je samo u Granskom kolektivnom ugovoru elektroprivrede BIH. Pravo na pomoć se ostvaruje mjesečno, po djetetu, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života. Visina pomoći izražena je u procentu od prosječne plate isplaćene u elektroprivredi, dok se uslovi i postupak isplate definišu internim aktima poslodavca.
• Novčane pomoći za rođenje ili usvajanje djeteta. Poslodavac može isplatiti pomoć roditeljima prilikom rođenja ili usvajanja svakog djeteta. Ova naknada je predviđena isključivo Kolektivnim ugovorom za djelatnost poštanskog saobraćaja. Visina pomoći iznosi dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBiH, a način i uslovi ostvarivanja prava regulišu se pravilnikom o radu. Pravo na ovu pomoć može ostvariti samo jedan roditelj.

Zaključno se može reći das u važećim kolektivnim ugovorima u FBiH jasno definisane obavezne i moguće naknade i pomoći radnicima. Pojedini kolektivni ugovori obavezuju poslodavce na njihovu isplatu, dok drugi predviđaju mogućnost isplate, u zavisnosti od ekonomskih kapaciteta pravnog lica. U nekim slučajevima, regulisanje ovih naknada prepušteno je pojedinačnim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili općim aktima poslodavca.

Posebno je važno naglasiti da poslodavac ne može samostalno donijeti odluku o smanjenju naknada ili pomoći koje su već utvrđene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Takve promjene moguće su isključivo uz prethodnu saglasnost reprezentativnog sindikata s kojim su navedena prava dogovorena.

Čak i u slučaju ozbiljnih finansijskih poteškoća, poslodavac nije oslobođen obaveze isplate osnovne plaće i drugih primanja iz radnog odnosa, kako je to propisano općim i granskim kolektivnim ugovorima.

2.3. Obračun minimalne plate u FBiH

Obračun plata u FBiH obuhvata porez na dohodak te doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje, koji se plaćaju na teret zaposlenika i poslodavca.

• Porez na dohodak: Prema važećem Zakonu o dohotku u FBiH, stopa poreza iznosi 10%. Osnovica za obračun dobija se umanjenjem bruto plate za doprinose na teret zaposlenika i lični odbitak.
  • Osnovni lični odbitak za zaposlenika koji posjeduje poreznu karticu iznosi 300,00 KM. Odbitak se može uvećati za izdržavane članove porodice, iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana, kao i za troškove zdravstvenih usluga i lijekova. Važno je napomenuti da se odbici za kamate i zdravstvene troškove mogu potraživati isključivo putem Godišnje prijave poreza na dohodak, dok se u redovnom obračunu plate koriste samo lični odbici za zaposlenika i članove njegove porodice.
• Doprinosi na teret zaposlenika: Obavezni doprinosi koji terete zaposlenika, a koje obračunava i isplaćuje poslodavac u ime zaposlenika, iznose 31% bruto plate:
  • Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 17%
  • Zdravstveno osiguranje: 12,5%
  • Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 1,5%.
• Doprinosi na teret poslodavca:  Od 1. jula 2025. godine, prema izmijenjenom Zakonu o doprinosima, poslodavci su obavezni plaćati ukupno 5% bruto plate:
  • Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 2,5%
  • Zdravstveno osiguranje: 2%
  • Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,5%.

Pored navedenih doprinosa, obračun plata uključuje i naknade za vode, elementarne nepogode te profesionalnu rehabilitaciju, u skladu s relevantnim zakonima.

Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH utvrđuje minimalnu platu za teritoriju Federacije BiH. Prema članu 78. Zakona o radu, poslodavci su obavezni isplaćivati plate koje nisu niže od onih utvrđenih kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu. Uvažavajući posljednju Odluku o najnižoj plati u FBiH za 2025. godinu, poslodavci su obavezi obračunavati i isplaćivati minimalnu platu u iznosu od 1.000,00 KM i sve obavezne doprinose i naknade radnicima.

Tabela 1. Primjer obračuna minimalne plate u FBiH i povezani troškovi FBiH
Bruto 1	1.562,00
Doprinosi (na teret zaposlenika 31 %)	484,22
Porez	77,78
Neto plata (minimalna)	1.000,00
Doprinosi (na teret poslodavca 5 %)	78,10
Opća vodna naknada (0,50% od neto plate)	5,00
Naknada za elementarne nepogode (0,50% od neto plate)	5,00
Naknada za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (0,50% od bruto plate)	7,80
Ukupan trošak za plate	1.657,90
Topli obrok (1% prosječne neto plate/dan)	331,20
Trošak prevoza	53,00
Bruto 2 – Ukupan trošak za platu i naknade	2.041,40
Neto plata + redovne naknade na plate	1.357,00

Izvor: Zakon o doprinosima (SN F BiH, br 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19, 4/21, 6/23, 33/25), Zakon o porezu na dohodak (SN FBiH, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13, 65/13), Zakon o vodama (SN FBiH, br. 70/06), Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (SN FBiH, br. 39/03, 22/06 i 43/10), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (SN FBiH, br. 09/10); Odluka o iznosu najniže plaće za 2025. godinu (SN FBiH, br.104/24).

Pojednostavljeno, obračun plata u FBiH je strogo regulisan zakonskim i podzakonskim aktima, te uključuje obaveze kako zaposlenika, tako i poslodavca. Pored poreza i doprinosa, važno je poštovati minimalne iznose obaveznih naknada utvrđene kolektivnim ugovorima, čime se osigurava zaštita radničkih prava i transparentnost u obračunu zarada.

U idućem nastavku teksta govorićemo o pravima iz radnih odnosa, naknade prema kolektivnim ugovorima i obračun plate u RS!