Konflikt koji je započeo 19. oktobra 2023. godine zbog kolektivnog ugovora između sindikata IF Metall i njihovih simpatizera na jednoj strani, te Tesle kao poslodavca na drugoj strani još uvijek nije završen i konstanto se produbljuje.
U međuvremenu je električni automobilski gigant Tesla tužio dvije firme, Postnord i Švedsku transportnu agenciju, koje su pružile svoju podršku sindikatu IF Metal. Tužba je upućena zbog automobilskih tablica koje su ove firme odbile isporučiti i transportovati, jer bez njih vozila ne mogu napustiti fabriku. Međutim, niko se nije nadao da će Elon Musk baciti tzv. pravnu nuklearnu bombu svojom tužbom, te na taj način pokušati građanskim proceduralnim mjerama sigurnosti zaobići industrijski štrajk i natjerati samu državu da odustane od svoje tradicionalne neutralnosti u sličnim sporovima.
Međutim, sudovi na kojima je Elon Musk vodio ove parnice odbacili su njegove tužbe.
Zaključak je da tražene mjere Elona Muska, koje bar djelomično daju pravo jednoj stranci, nisu primjerene, jer prethode završnom dogovoru između sindikata i Tesle, kao poslodavca.
Ovdje okružni sud uzima u obzir složena pitanja koja se postavljaju u predmetu u vezi sa odnosom između ustavom zaštićenog prava na štrajk. Zahtjevi za sigurnosne mjere koje je Elon Musk tražio kako bi se tablice automobila mogle dostaviti poslodavcu su stoga odbačene i ne smiju se udovoljiti tužiocu.
Nije dugo potrajalo dok Tesla nije pronašao tzv. rupu u zakonu – naime promjenu vlasnika.
Dugo je izgledalo da bi sindikat postara (Postnord) koji se priključio simpatizerskom štrajku IF Metala mogao zaustaviti puštanje u saobraćaj gotovo 1 000 novih Teslinih automobila, zbog registarskih tablica koje su bile nagomilane u poštanskim uredima.
Međutim, registracijom promjena vlasništva unaprijed, registarske tablice je moguće poslati kući direktno vlasnicima novih automobila. Također, ako se naruči do osam registarskih tablica, Švedska transportna agencija, po zakonu, mora poslati tablice kao pisma direktno na adresu vlasnika automobila.
Sigurno je da Elon Musk sa svojim bogatstvom, moći i advokatskim timovima neće ovdje stati, već će pokušati da nađe pravne rupe kako bi izbjegao potpisivanje kolektivnog ugovora, ali je isto tako sigurno i da ova borba, naizgled malog broja radnika, ima dalekosežne posljedice, motive i ciljeve s obzirom da se njihova borba prati u svim zemljama svijeta gdje Tesla ima svoje fabrike. Mnoge od tih zemalja su iskazale solidarnost i podršku radnicima u Švedskoj, jer svima je jasno da je ovo puno veća borba nego što to na prvu ruku djeluje, te da se ovdje radi o totalnom urušavanju radničkih prava, ne samo u Švedskoj, već i u cijelom svijetu. Ovdje se jednostano radi o odnosu bogatih prema siromašnim, gaženju ljudskih prava i globalnoj ekonomiji koja u zadnje vrijeme pokušava da proguta sva demokratska načela. Vrlo je teško u ovom trenutku predvidjeti kako će se ovaj sukob završiti, jer analizirajući medije u Švedskoj i tu se uočava borba između Elon Muska kao vlasnika
jednog dijela akcija u Tesli koji na svojoj strani ima i druge kapitalističke kompanije, te prosperitetnih snaga društva koji se bore za demokratiju i ljudska prava.
Tako je nedavno bila vidljiva borba i u medijima, te na socijalnim mrežama, kada su istraživački novinari u Švedskoj otkrili da Elon Musk upotrebljava razne vrste droga, te su tu informaciju publikovali, da bi nakon manje od sat vremena Elon Musk na svojoj platformi X sve tekstove te vrste iz Švedske označio kao potpuno nepouzdanu informaciju koju posjetioci platforme otvaraju na svoj rizik, s čime je želio da smanji čitanost tekstova u svijetu.
Potpuno isti scenarij se ponovio i kada su novinari lista Aftonbladet otkrili kako Tesla, BMW i Volvo iskorištavaju djecu, koja kopaju rude golim rukama, bez hrane i vode, u rudnicima Madagaskara.
Sačuvati kolektivni ugovor je prioritetni cilj ovdašnjih sindikata, jer u današnje vrijeme se mogu čuti i razni prijedlozi lobista i kapitalista o fleksibilnijim ugovorima koji bi radnicima donijeli bolje uslove rada, plate i penziono osiguranje, kao i druge pogodnosti. Međutim to je čisto ispitivanje mogućnosti ukidanja samog kolektivnog ugovora kojim je danas u Švedskoj od 10 radnika obuhvaćeno 9. U državnom sektoru je pokrivenost kolektivnim ugovorom 100%, dok je u privatnom sektoru ta cifra 85%.
Firme koje nemaju ugovore su obično familijarne firme sa malim brojem zaposlenih, ali također postoje i djelatnosti u kojima je prevalencija kolektivnih ugovora niska. Pogotovo se ta pojava javlja u djelatnostima u kojima je moguće zaposliti strane državljane zbog mogućnosti otvorenog tržišta rada između EU, ali i drugih zemalja, te je tu i te kako primjetno iskorištavanje radne snage, manje plate i lošiji uslovi rada.
Međutim i neke visoko plaćene djelatnosti ne žele kolektivne ugovore, a tu spadaju npr. odvjetnička društva, PR i reklamne agencije.
Iz ličnog iskustva mi je poznato da sam u jednom momentu željela da promijenim firmu i konkurisala sam u dvije različite djelatnosti, jedna je bila privatna, druga državna.
U privatnoj firmi bez kolektivnog ugovora sam dobila daleko veću platu, mogućnost stanovanja u centralnom, vrlo popularnom i prestižnom dijelu grada, gdje inače ne postoje stanovi koje možete dobiti tako lako, četiri sedmice godišnjeg odmora, kao i neke druge beneficije i ustupke.
U državnoj firmi sa kolektivnim ugovorom sam prilikom pregovora dobila nešto nižu platu, osam sedmica godišnjeg odmora, napredovanje u firmi, mogućnost fleksibilnog radnog vremena gdje sama mogu disponirati radnu sedmicu od 40 sati, mogućnost da prekovremeno vrijeme, ukoliko imam sastanke u firmi nakon radnog vremena, uzmem ili u plaćenoj nadoknadi ili u slobodnom vremenu, onako kako mi odgovara u tom momentu, te nešto višu novčanu uplatu u penzioni sistem.
Odabrala sam firmu sa kolektivnim ugovorom.
Činjenica je da bez kolektivnog ugovora, poslodavac može jednostrano ukinuti beneficije ili smanjiti plate i uslove rada, preko noći, bez obzira što pojedini vlasnici preduzeća tvrde da to nije moguće. Svi parametri pokazuju da je to upravo tako, pa je zbog toga važna i ova borba između sindikata i Tesle, ne samo u Švedskoj, već i u svijetu, a koja će zasigurno još dugo potrajati.
Suzana Sekulović Kladarić
