Željko Šain: Gotovo je nemoguće da minimalac u FBiH od 1. januara bude 1000KM

zeljko_sain 1

Federalna Vlada, potpredsjednik Vlade Vojin Mijatović i predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović najavljuju od 1. januara 2024. minimalac u iznosu od 1000KM. Poslodavci kažu to je nemoguće bez usvajanja poreskih olakšica. Takvih zakona još nema u proceduri, a kada i ako se usvoje, prema riječima direktora Poreske uprave FBiH, potrebno je osam mjeseci samo za prilagodbu softvera.

Da li je minimalac od 1000KM moguć od januara i koliko danas vrijedi 1000KM, pitamo ekonomistu i univerzitetskog profesora u penziji Željka Šaina.

„Lako je obećati. Iznos od 1000KM ne znači blagostanje. I kada se donesu propisi treba više mjeseci da se sve pripremi da bi se krenulo u praksu. Za minimalac od 1000KM treba pronaći izvore odakle napraviti takvu platu. Ako bi poslodavci dobili zakonsko uporište i moranje da podignu platu, onda se mora naći rješenje odakle novac za takvu platu. Jednostavno, poslodavci u svojim kalkulacijama sigurno nemaju to uračunato i onda bi se moralo tražiti od fiskalnih olakšica do drugih rješenja. Udruženje poslodavaca kaže da bi dio njih morao ili da na druge načine koji čak i nisu legalni izvori sredstava za taj iznos ili da smanje broj zaposlenih“, kaže Šain za portal Živi ljudi.  

Dodaje, to je složeno pitanje za koje treba naći rješenje što nije nemoguće, ali je teško. Glavno je pitanje može li se to za dva mjeseca?

„Gotovo nemoguće. Ali eto mnoge stvari su izgledale nemoguće pa su se ostvarile, ali evo u našim okolnostima je to gotovo nemoguće“, odgovara Šain.

No, ukoliko i dođe do povećanja minimalca na 1000KM, pitanje je koliko će to zapravo značiti građanima jer je prosječna potrošačka korpa više od 3.000KM.

„1000KM vrijedi mnogo manje nego što je vrijedilo juče, slikovito rečeno. Zbog inflacije i cijena koje su porasle. Međutim moramo znati da i država mora naći rješenja, zato se u Vladi FBiH sada intenizvno radi na izmjeni nekih fiskalnih propisa kako bi se smanjili doprinosi i porezi koje plaćaju poslodavci i zaposleni. Plata od 1000KM je više psihološke naravi jer je potrošačka korpa prešla 3000KM. To je teško realizirati, ali i kad se realizira to neće donijeti blagostanje za najsiromašnije“, pojašnjava Šain.

Šaina smo pitali i za komentar o preporuci Svjetske banke za smanjenje plata i penzija.

„To je birokratska mjera činovnika u Svjetskoj banci koji jednostavno mjere iznose koji su iznosi u brutu plati, plati u GDP-u i procentualno koliko obuhvataju. I onda ako njima nedostaje tih procenata, gdje će skratiti nego na živom radu, platama i penzijama. To nije korektno, ali i tu se ostvaruje ona stara narodna: sit gladnom ne vjeruje“, dodao je Šain.

Cijeli razgovor pogledajte u našem podcastu.

Razgovor vodio i pripremio Slađan Tomić

Aktuelno

Trapistički samostan Zvijezda Marija

Zečetnici industrijalizacije Banja Luke zahvaljujući kojima je mali grad na Vrbasu dobio električnu energiju prije Zagreba i Sarajeva, prosvjetitelji koji su decenijama obrazovali siromašnu djecu 155 godina od svog dolaska na ove prostore gurnuti su na marginu društvenih sjećanja. Danas u samostanu od nekada velike zajednice obitava tek dva redovnika a samo Banjalučka biskupija svjedoči o sjaju Zvijezde Marije.