Rano ujutru 4. oktobra Bosnu i Hercegovinu pogodile su razorne poplave koje su odnijele 27 života. Konačno su zbrojene ljudske žrtve, a materijalne će se tek zbrajati.
Tog oktobarskog jutra javnost je ostala zatečena prvim informacijama koje su polako pristizale od vlasti, volontera, spasilačkih ekipa. Među prvima koji su posjetili najteže pogođena područja bio je i Bahrudin Bandić član GSS-a Konjic.
„Na sve strane su bili zbunjeni ljudi koji pitaju za pomoć. Svi žele da im pomogneš, a nas koliko god da je, to je bilo teško“, kaže Bandić.
Teško je bilo i građanima koji su se usred noći probudili i šokirali razmjerama poplava. Neki su, kažu nam, živi pukom srećom.
„Spavala sam, možda bi me odnijelo kao komšinicu koja je stradala na spavanju, da nije došla komšinica koja me je probudila“, kaže Ramiza Uštović iz Konjević Polja u kojem je život izgubilo pet osoba.
Preživjeli građani koji su ostali bez imovine ističu da je godinama sticana imovina nestala za nekoliko minuta. Bećir Hakalović iz Buturović Polja ostao je bez cjelokupne imovine.
„Kuće samo idu, kao papir. Voda je nosila kuće, limove, stoku, auta“, prisjeća se Hakalović.
Najteže pogođena naselja su Donja Jablanica i Zlate u Jablanici, Buturović Polje u Konjicu te opština Fojnica. Mještani kažu poplavama je prethodilo podrhtavanje tla.
„Ti bi rekao da se zemlja otvorila. Prvo je bio zemljotres, huka iz brda jer su se male rječice spojile u jedno veliko jezero“, priča Senahid ef. Zukan, imam iz Buturović Polja.
Građani strahuju i da bi se donacije mogle zloupotrijebiti. Kažu da se nadaju da će pomoć stići u prave ruke.
„Zadnjih dana imamo nekih problema jer ljudi kojima pomoć nije potrebna pitaju za nju. Naš zadatak je da porodice koje su ostale bez krova nad glavom budu snabdjevene i da ne budu pokradene kako od nadležnih organa tako i od pojedinaca koji u ovim teškim vremenima misle samo o svojim porodicama iako u suštini niti su stradali niti im je pomoć potrebna“, kaže Dženan Šašić iz jablaničkog sela Zlate u kojem je smrtno stradala trudnica.
Mnogi se sada ne smiju vratiti u svoje domove, a stručnjaci upozoravaju da se mora voditi računa o tome gdje će se u budućnosti graditi stambeni objekti.
Država je dozvolila i rad nelegalnog kamenoloma zbog kojeg se ljudske žrtve u Donjoj Jablanici mjere u desetinama. Pitanje je da li će država znati kako da se nosi sa posljedica tog problema, ali i poplava. Dok se čeka konkretnija pomoć države i adekvatan plan oporavka nevladine i humanitarne organizacije u prvih nekoliko dana skupile su milione maraka pomoći.
