80 . godina od Prve konferencije Antifašističkog fronta žena

Milica-Stanarevoc-AFZ

Prva konferencija Antifašističkog fronta žena  ( AFŽ) održana je 6. i 7. decembra 1942. u Bosanskom Petrovcu.

Tumačenje ovog događaja su različita, za jedne to je datum osnivanja AFŽ-a, a za druge samo prvi zajednički sastanak na koji je došlo 166 delegatkinja  iz svih krajeva Jugoslavije osim iz Makedonije, koje nisu došle zbog udaljenosti i sigurnosnih razloga. U prethodnom razdoblju narodnooslobodilačke borbe odbori AFŽ-a su bili osnovani i hiljade žena su već bile uključene u Antifašistički front žena.

Konferenciju je otvorila Cana Babović , a Kata Pejnović,  predsjednica AFŽ za Liku izabrana je za prvu predsjednicu AFŽ Jugoslavije.

Cilj organizacije bio je da okupi žene i da ih organizuje u zajedničkoj borbi protiv fašizma.

U Narodnooslobodilačkoj borbi na razne načine, sudjelovalo je oko 2 miliona žena. U vojnim jedinicama bilo je 110.000 žena, a oko 25.000 je poginulo. Nakon Drugog svjetskog rata 91 žena  je proglašena za Narodnog heroja / Narodnu heroinu.

AFŽ  je bio  najmasovniji pokret žena tokom Drugog svjetskog rata . Osim što je dao značajan doprinos borbi protiv fašizma imao je i  presudnu ulogu u emancipaciji žena i njihovoj borbi za ravnopravnost  na prostorima socijalističke Jugoslavije.

Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) iz januara 1946. godine žene su postale i zvanično ravnopravne .

“Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života (…) Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dječijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust prije i poslije porođaja.”

Nakon rata AFŽ se angažovao na obnovi ratom razrušene zemlje,  a naročito važna je bila njegova uloga u  opismenjavanju žena i njihovom uključivanju u obrazovni , politički i ekonomski sistem Jugoslavije.

AFŽ je djelovao do septembra 1953  . Ukinut je  odlukom donesenom na Četvrtom kongresu Antifašističke fronte žena koji je održan od 26. do 28. septembra u Beogradu. Tada  se donose  odluke o promijeni naziva u Savez ženskih društava Jugoslavije i o  pristupanju Socijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije.

 Sjećanja na  hrabre žene NOB-a polako blijede, a moderna istorija ne želi rado ni da ih spominje. Samo ponegdje još ostale su biste narodnih heroina. Njihova imena sa ulica su odavno izbrisana.

Zbog toga podsjećamo na razgovor kojeg je vodila profesorica na Filološkom fakultetu u Banjaluci dr Danijela Majstorović 2015. godine sa Milicom Stanarević jednom od članica AFŽ-a.

Milica Stanarević

Aktuelno